Zadužbina Ive Andrića

Osnivanje

Zadužbina Ive Andrića osnovana je na temelju Andrićeve poslednje želje koju je svojim saradnicima i sagovornicima, književniku Milanu Đokoviću i kulturnom posleniku Gvozdenu Jovaniću pisac saopštio 5. decembra 1974. godine, u svom stanu, u Ulici Proleterskih brigada 2a.. Oni su, tako, bili svedoci i potpisnici njegove poslednje želje.
Posle Andrićeve smrti 13. marta 1975. godine, Prvi opštinski sud je 20. juna 1975. godine doneo rešenje o pravosnažnosti testamenta.
Prva i najvažnija odredba piščeve poslednje želje bila je da se njegova zaostavština „sačuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opšte kulturne i humanitarne potrebe“. Celokupnu rukopisnu zaostavštinu pisac je svojom poslednjom voljom ostavio na staranje Srpskoj akademiji nauka i umetnosti čiji je član bio još od 1926. godine. Saglasio se, takođe, da se deo sredstava odvoji za dodeljivanje nagrade za najbolju zbirku priča ili najbolju pripovetku objavljenu tokom jedne kalendarske godine. Osim toga, ostavio je svojoj dugogodišnjoj saradnici Veri Stojić da se stara o njegovim autorskim pravima, da čuva njegovu zaostavštinu i upravlja njome, namenivši joj jedan deo sredstava.
Posle godinu dana pripreme, Zadužbina Ive Andrića osnovana je 12. marta 1976, godinu dana posle Andrićeve smrti. Zadužbinom jedinog našeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost, od trenutka osnivanja pa sve do danas, rukovodi Upravni odbor čiji se članovi biraju na mandat od četiri godine. Upravni odbor ima devet članova koje sada imenuje Srpska akademija nauka i umetnosti.


Uprava i zaposleni u Zadužbini


Upravni odbor sastaje se po potrebi. Na sednicama UO razmatraju se sva važna pitanja od značaja za rad i napredak Zadužbine.
Prvi predsednik Upravnog odbora bio je Rodoljub Čolaković, a potom su na toj funkciji bili akademik Erih Koš, Gvozden Jovanić, akademik Miroslav Pantić, akademik Radovan Vučković.
Aktuelni predsednik UO je akademik Miro Vuksanović, a članovi su akademici Dušan Кovačević i Goran Petrović (do 26. januara 2024), prof. dr Stojan Dabić (potpredsednik), prof. dr Sreto Tanasić, dr Stojan Đorđić, novinar Radovan Popović, književnik Selimir Radulović i dr Marko Nedić.
Prvi upravnik Zadužbine, sve do smrti, bila je Vera Stojić koja je taj posao obavljala bez ikakve finansijske nadoknade, odrekavši se, u korist Zadužbine, i onog dela zaostavštine koji joj je svojom poslednjom željom Andrić odredio.Upravnici Zadužbine bili su još Ivan V. Lalić, Dragan Dragojlović i dr Žaneta Đukić Perišić.
Za upravnika Zadužbine Ive Andrića, na mandatni period od četiri godine, imenovana je dr Maja Radonić. Na mestu savetnice u Zadužbini zaposlena je Biljana Đorđević Mironja. Pomoćna radnica Jadranka Albert obavlja domarske poslove.

Značajniji projekti

Lični fond Ive Andrića

Na inicijativu Zadužbine i uz njenu kompletnu finansijsku podršku Andrićeva rukopisna zaostavština iz SANU klasifikovana je i popisana, načinjen je i štampan Katalog Ličnog fonda Ive Andrića (autorke Anđelija Dragojlović i Olga Mučalica). Celokupni korpus sastoji se od preko preko 6.000 inventarskih jedinica i 118.000 stranica dokumentarne građe (lična dokumenta, dokumenta delatnosti, prepiska...) Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i MFC „Mikrokomerc“ nedavno su digitalizovali celokupnu rukopisnu zaostavštinu koja se može naći i pretraživati u okviru digitalne biblioteke Filološkog fakulteta u Beogradu.

Bibliografija Ive Andrića

Zadužbina je finansijski omogućila izradu Bibliografije Ive Andrića koju je realizovala u saradnji sa Bibliotekom Matice srpske. Bibliografiju koja obuhvata period od Andrićeve prve objavljene pesme 1911. pa sve do 2011. godine, izradili su bibliografi Biblioteke Matice srpske (Ljiljana Klevernić, Kata Mirić, Melanija Blašković, Vesna Ukropina, Daniela Kermeci, Slađana Subašić i Marija Vaš). Osim pretraživanja u programu COBBIS, preko elektronskog kataloga Biblioteke Matice srpske, Andrićeva bibliografija, sa oko 16.000 bibliografskih jedinica dostupna je i na internet stranici Zadužbine Ive Andrića (www.ivoandic.org.rs) kao i u štampanom obliku (izdavači Zadužbina Ive Andrića, Biblioteka Matice srpske i SANU, 2011),

Na predlog Biblioteke Matice srpske za rad na bibliografiji Ive Andrića 2011–2021, Zadužbina je finansirala izradu najveće personalne bibliografije u srpskoj kulturi, koja sadrži dodatnu 4.671 bibliografsku jedinicu. Bibliografija Ive Andrića 2011–2021 obuhvata period od polovine 2011. do polovine 2021. godine i sa Bibliografijom Ive Andrića 1911–2021 čini celinu. Glavni urednik je akademik Miro Vuksanović. Na projektu su radili bibliografi Ljiljana Кlevernić, Slađana Subašić (koordinatori), Vesna Ukropina, Melanija Blašković, Marija Vaš, Daniela Кermeci i Кatalin Rafa, zatim informatičari Novka Šokica Šuvaković i Olivera Mihajlović, dok je administrativno-finansijske poslove obavljala Jelica Grbić. Izdanje je objavljeno 2022. godine. Izradu Bibliografije Ive Andrića 2011–2021 podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Andrićeva lična biblioteka

Zadužbina je organizovala i finansirala sređivanje Andrićeve lične biblioteka koja se čuva u Spomen-muzeju Ive Andrića, na Andrićevom vencu, u stanu u kojem je pisac živeo od 1958. godine pa sve do smrti, 1975. godine. Popisane su 4.502 knjige, raščitavane marginalije i beleške, što može biti od velike kristi istraživačima i autorima kritičkog izdanja Andrićevih dela. Taj posao obavile su bibliotekarke Milana Đurđulov i Branka Andrejić.

Spomenik Ive Andrića u Beogradu

Zadužbina je bila i jedan od inicijatora raspisivanja konkursa za izradu Andrićevog spomenika, čiji se rezultat danas vidi na Andrićevom vencu: 10. oktobra 1991. godine, godinu dana uoči obeležavanja Andrićeve stogodišnjice, na Andrićevom vencu otkriven je spomenik jednom od najvećih srpskih pisaca, figura šetača u bronzi, rad vajara Milanka Mandića.

Kritičko izdanje celokupnih Andrićevih dela

U Zadužbini je septembra 2016. godine doneta odluka o početku rada na kritičkom izdanju Andrićevih dela i formiran je Uređivački odbor za izradu kritičkog izdanja (predsednik akademik Miro Vuksanović, članovi prof. dr Radivoje Mikić, prof. dr Zorica Nestorović, dr Žaneta Đukić Perišić i Biljana Đorđević Mironja (sekretar Odbora). Na osnovu „Elaborata za izradu kritičkog izdanja celokupnih dela Ive Andrića“ (autori akademik Radovan Vučković, dr Žaneta Đukić Perišić, Biljana Đorđević Mironja), Načela za izradu kritičkih izdanja, (Beograd: SANU, 1967), tekstoloških udžbenika među kojima izdvajamo knjigu Dušana Ivanića Osnove tekstologije. Uvod u tekstologiju nove srpske književnosti,  Beograd, Narodna knjiga/Alfa, 2001. i „Načela za izradu kritičkog izdanja sabranih dela Ive Andrića“ (autorka prof. dr Zorica Nestorović) priređivački sastav koji čine prof. dr Zorica Nestorović, rukovodilac projekta, prof. dr Slađana Jaćimović, doc. dr Milan Aleksić, dr Dragana Grbić i msr Marija Blagojević, kritički su priredili pet zbirki Andrićevih pripovedaka (iz 1924, 1931, 1936, 1948. i 1960. godine) koje su objavljene 2017. godine, u okviru Prvog kola, a povodom jubileja - 125 godina od Andrićevog rođenja. Кrajem naredne 2018. godine, u okviru Drugog kola КIDIA, objavljene su pripovetke Ive Andrića (nastajale od 1914. do 1975) publikovane izvan zbirki. Sledeće 2019. godine objavljeno je Treće kolo sa kritički priređenim pripovedačkim ciklusom Кuća na osami (1976), zatim zbirkama meditativne proze Ex Ponto (1918) i Nemiri (1918), kao i pesničkim ostvarenjima sabranim u okviru izdanja Lirika. Tokom 2020, završen je rad na prvom kritički priređenom piščevom romanu Gospođica (1945), čime je započeto objavljivanje Četvrtog kola Кritičkog izdanja dela Ive Andrića. Paralelno se radi na ostalim piščevim romanima koje takođe čine Četvrto kolo - roman Prokleta avlija je objavljen 2021. godine - kao i na zbirkama eseja i Znakovima pored puta, koji će činiti Peto kolo КIDIA (više detalja o rasporedu kola i knjiga u okviru kola nalaze se na stranici Кritičko izdanje).
U okviru Zadužbine načinjena je nova koncepcija Sabranih dela Ive Andrića u 20 tomova koja su objavljena 2011. godine (priređivači Radovan Vučković, Žaneta Đukić Perišić, Biljana Đorđević Mironja), a uz podršku Zadužbine štampana je i knjiga Pisac i priča: stvaralačka biografija Ive Andrića Žanete Đukić Perišić kojom je obeleženo 120 godina od piščevog rođenja.

Bibliotečki fond Zadužbine

U biblioteci Zadužbine Ive Andrića sakupljaju se izdanja Andrićevih dela u originalu i u prevodu (Andrićeva dela prevedena su na 49 jezika), kao i bogata biblioteka popisanih i klasifikovanih radova o Andriću (monografske publikacije, zbornici, časopisi, hemertoteka od oko 15.000 naslova, fototeka, videoteka, fonoteka, arhivska građa i drugo). Stručni saradnici pružaju profesionalnu pomoć proučavaocima Andrićevog dela i svima onima koji su zainteresovani za Andrićevo stvaralaštvo.

Ostale delatnosti

Organizujući okrugle stolove, razgovore, savetovanja i naučne skupove o Andrićevom delu i o različitim aspektima savremene srpske književnosti i zadužbinarstva, izložbe o Andrićevom životu i stvaralaštvu, predavanja, književne promocije, priređujući pozorišne predstave i filmske projekcije, pomažući građom i stručnim konsultacijama autorima radova o Andriću, Zadužbina služi najdubljim interesima naše književnosti, umetnosti i kulture. Veliki je broj diplomaca, postdiplomaca i doktoranada koji su dobili pomoć Andrićeve zadužbine za radove iz oblasti književnosti. Kao gosti i stipendisti, u piščevoj Zadužbini boravili su i radili u njenoj biblioteci mnogobrojni slavisti iz celoga sveta. Uz pomoć i sa preporukom Zadužbine objavljeno je u poslednjih četrdeset godina više publikacija. Zadužbina, takođe,  stručnim i profesionalnim angažovanjem pomaže mnoge kulturne manifestacije, književne skupove, učestvuje u akcijama pomoći školskim i siromašnim bibliotekama i sarađuje sa manifestacijama koje obeležavaju uspomenu na Ivu Andrića, kao i sa ustanovama koje nose njegovo ime.